Home Vijesti PREDUZEĆA KAO PARTIJSKI PLIJEN Zašto je depolitizacija u javnom sektoru NEMOGUĆA MISIJA

PREDUZEĆA KAO PARTIJSKI PLIJEN Zašto je depolitizacija u javnom sektoru NEMOGUĆA MISIJA

0

Depolitizacija javnih preduzeća i povećanje njihove efikasnosti, kako u BiH, tako i cijelom regionu, nije moguća jer to nikome na vlasti zaista na odgovora, bez obzira na to što potpisuju reformske dokumente u kojima se na to obavezuju, ocjenjuju sagovornici Srpskainfo.
Isključivanje politike iz javnih preduzeća može, kažu, biti na papiru, ali ako se realno govori, ona služe baš da bi se politički povezivali određeni subjekti i partije, odnosno kao plijen pobjedničkih partija.
– Kako će se uraditi depolitizacija javnih preduzeća kad nema depolitizacije podjele plijena? Na to još niko nije dao odgovor i o tome nema govora. Podsjetiću da je čak i kantonalna Vlada Sarajeva, koja je rekla da će primat imati isključivo stručnost, pravila sporazum o tome šta kome pripada. Prema tome, od te priče nema ništa dok se prave takvi sporazumi – ocjenjuje ekonomista Svetlana Cenić.
Po njenim riječima, depolitizacija javnih preduzeća je nemoguća misija, jer to niko zaista ne želi. U vlast se, kaže, i ulazi da bi uzelo neko javno preduzeće ili ministarstvo, a smatra i da krajnje autoritarne stranke ne mogu raditi na proklamovanoj depolitizaciji i demokratizaciji društva.
Ako bi se, ističe, gledalo samo sa strane struke, onda ne bismo mogli imati ni situaciju da, recimo, javna preduzeća za gazdovanje šumama budu u minusu.
Foto: N1/screenshot YouTubeSvetlana Cenić
– Nije normalno da “Šume” budu u minusu, jer je to prirodni resurs koji ima svoje tržište i koji svi traže. A druga je stvar što se svuda namještaju troškovi. Naravno da bi javna preduzeća poslovala bolje i da bi situacija bila potpuno drugačija kada bi profesionalci upravljali njima i kada ne bi služila kao partijski depoi ili kao instrument socijalne politike kada zatreba. Ali to neće biti, jer to nikome na odgovara. Rečeno je da će se u BiH napraviti i registri javnih preduzeća s ažurnim informacijama, uključujući stanje duga, ali to se smišljeno ne radi, jer bi se onda to moralo uknjižiti u javni dug – kaže ona, te dodaje da je situacija vrlo slična i u cijelom okruženju, ali je u BiH to posebno izraženo zbog mnogo nivoa vlasti i broja partija.

Depolitizacija i povećanje efikasnosti javnih preduzeća jedna je od ključnih reformi koje su vlasti u cijeloj BiH obećale da će provesti u naredne 3 godine, u dokumentu o zajedničkim socioekonomskim reformama. U tom dokumenti navodi se, podsjećamo, i da je u BiH više od 550 preduzeća u javnom vlasništvu, koja zapošljavaju oko 80.000 ili oko 11 odsto svih zaposlenih u zemlji.
Pročitajte još:ČLANSKA KARTA VAŽNIJA OD POŠTENJA Da li je bolje biti sposoban direktor ili “stranački vojnik”BIĆE KAKO STRANKA KAŽE Kome su odgovorni ljudi na javnim funkcijamaVLADARI IZ SJENKE Direktori javnih preduzeća prolaze, MILIONI NESTAJU, ali oni ostaju
Istovremeno, oko jedna trećina procijenjenih ukupnih poreskih dugovanja su dugovi javnih preduzeća, uglavnom neplaćenih doprinosa za penzijske i zdravstvene fondove, dok je većina javnih preduzeća u neizvjesnoj finansijskoj situaciji. Ovakvo stanje uzrokuje poremećaje na tržištu i neadekvatnu raspodjelu privrednih resursa, zaključuje se i u ovom dokumentu.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Stevo Pucar, međutim, podsjeća i da javni sektor postoji i zbog nekih drugih ciljeva države, koji se ne tiču samo profitabilnosti tih preduzeća.
– Da ne bi bilo politizacije, ključna stvar bi bila da se većina tih usluga privatizuje, jer tamo gdje je privatni vlasnik nema politizacije. Ali isto tako, za neke funkcije je očigledno iskustvo pokazalo da ih ne treba privatizovati, jer kada dođu u privatne ruke, slabije obavljaju svoj posao, jer je privatnim vlasnicima cilj uvijek profit. Ono što nije profitabilno se onda slabije obavlja i cijela zajednica onda ima manje koristi. To onda znači da u tim javnim preduzećima treba dovesti do efikasnog menadžmenta, tako da korisnici dobijaju uslugu. Tu je vrlo tanka granica između toga šta treba da bude u rukama države, a šta u privatnim – kaže Pucar.
Daleko od korporativnog modela upravljanja
– Upravljanje javnim preduzećima kod nas nema veze s korporativnim sistemom upravljanja, gdje se vlasnici mogu imenovati u upravne odbore, a onda oni zapošljavaju najbolje menadžere, da te kompanije posluju na najbolji način. Kod nas, umjesto toga, postoji podjela plijena, gdje zapošljavamo zaslužne partijske kolege, a onda gledamo načine da imamo i finansijsku korist. Kakvi su rezultati poslovanja i obavljanja funkcija, uopšte nije bitno – ocijenio je ranije za Srpskainfo ekonomista Zoran Pavlović.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

Možete da nas pratite i na Facebook stranici

Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao je u Narodnoj skupštini da je budžet Srpske za narednu godinu u iznosu od 3,425 milijardi KM …
VIŠE

Lider DNS Marko Pavić oštro je reagovao na odluku predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije da za ministra iz ove stranke uzme …
VIŠE

Mlađen Božović danas je potvrđen kao kandidat DNS za ministra ljudskih prava i izbjeglica BiH iz reda ostalih, čime je riješena i posljednja …
VIŠE

Vlada Republike Srpske i Ambasadorski fond SAD donirali su više od 700.000 KM za rekonstrukciju zgrade Muzeja savremene umjetnosti Srpske u okviru …
VIŠE

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić izjavio je danas da je rukovodstvo parlamenta spremno da već 23. …
VIŠE

Mlađen Božović je kanidat DNS i zahvaljujem se gospodinu Tegeltiji i koalicionim partnerima što su dozvolili da DNS ima ministra u Savjetu …
VIŠE
Let’s block ads! (Why?)