Home Biznis Monetarna politika Feda je uvod u blagu recesiju

Monetarna politika Feda je uvod u blagu recesiju

0

11.12.2022. / 15:45

VAŠINGTON – Američko tržište akcija oslabilo je ove godine za više od 15 odsto, tržišta obveznica za više od 20 odsto, a tržišta kriptovaluta za više od 50 odsto u odnosu na vrhunac iz 2021. godine.

FOTO: Pixaby

U posljednje vrijeme došlo je i do pada cijena stanova i kuća u Sjedinjenim Američkim Državama. Tekuća godina bila je veoma teška ne samo za američko, nego i za globalna tržišta, a veliki doprinos tome dala je politika Feda i drugih centralnih banaka.

Početkom 2022. godine, centralne banke širom svijeta počele su da podižu kamatne stope kako bi usporile inflaciju i smanjile stopu ekonomske ekspanzije. Pooštravanje monetarne i fiskalne politike drastično je smanjilo apetit investitora za rizikom i spekulativnim investicionim strategijama, ocjenjuje Nasdaq.

Mnogi investitori odlučili su da prodaju ili da potpuno napuste spekulativne klase imovine. Makroekonomski pritisak uticao je na tradicionalne klase imovine, a posebno na nove klase, uključujući kriptovalute. Tržište kriptovaluta doživjelo je ekspanziju u 2021. godini zahvaljujući preij svega rekordno niskim kamatnim stopama i širokoj ponudi novca.

Prema procjeni Bloomberga, tržište kriptovaluta koje je u jednom trenutku vrijedelo 3.000 milijardi dolara smanjilo se za više od dvije trećine. Veliki dio spekulativnog viška novca tokom pandemije bio je usmjeren na kriptovalute. Srećom za Fed i druge regulatore, povećanje kamatnih stopa nije dovelo do šire destabilizacije finansija.

Pokazalo se da su firme dugovale jedne drugima unutar u velikoj mjeri zatvorenog kruga tržišta kriptovaluta i da nisu bile suštinski integrisane u finansijski sistem. Prema ocjenama analitičara tržište kriptovaluta nije pružalo usluge tradicionalnom finansijskom sistemu i stvarnoj ekonomiji. Iako su mnogi unutar tržišta kriptovaluta oštećeni, šteta na drugim mjestima je minimalna.

Federalne rezerve postigle su ograničen uspjeh u obuzdavanju inflacije, ali je tvrda politika podizanja kamatnih stopa uticala na izduvavanje balona imovine koji su rasli tokom pandemije.

Trenutna deflacija u cijeni imovine mogla bi da pomogne u postizanju takozvanog mekog slijetanja u privredi, odnosno do obaranja inflacije bez finansijskog i ekonomskog loma i guranje u blagu recesiju. A to je upravo ono što Fed priželjkuje.

Žrtve takve politike Feda su kompanije tehnološkog sektora, čije akcije postepeno gube vrijednost u posljednjih godinu dana, gubeći stotine milijardi dolara.

Tekuća godina bila je loša za kompaniju Apple čije su akcije oslabile za oko 16 odsto, ali ona je prošla bolje od konkurencije.

Akcije kompanije Meta izgubile su 66 odsto vrijednosti u 2022. godini. Negdje između po veličini gubitaka vrijednosti akcija su Tesla, Amazon, Netflix i Alphabet (Google).

Postavlja se pitanje o promjenama strategije u nekim tehnološkim kompanijama. Meta, na primjer, najavljuje prelazak na virtuelnu stvarnost, dok Netflix sada prihvata oglašavanje, nakon godina obećanja da neće imati oglase na svojim platformama.

Mnogi tehnološki giganti već su najavili masovna otpuštanja. Recesija bi mogla dodatno da obori potrošnju, što bi bilo posebno loše za Apple i Amazon, procjenjuju stručnjaci. Imajući to u vidu, nije nemoguće da je ovo samo početak slabljenja tehnoloških kompanija.

Izrazito niski troškovi pozajmljivanja, zajedno sa porastom potražnje za nekretninama izvan urbanih centara tokom pandemije, podigli su cijene nekretnina u SAD. Cijene sada padaju pod težinom udvostručenih hipotekarnih stopa u tekućoj godini.

Finansijske reforme pokrenute nakon finansijske krize 2008. godine učvrstile su standarde za dobijanje kredita, pa je sada mnogo manji rizik od pucanja tržišta nekretnina.

Mjere Feda za sada nisu nanijele značajne štete finansijskom sistemu, a to je veliko i prijatno iznenađenje, prokomentarisao je Džeremi Stajn profesor na Harvardu i bivši guverner Feda.

“To je zapanjujuće. Da ste rekli bilo kome od nas prije godinu dana da ćemo imati seriju povećanja kamatnih stopa za 75 baznih poena, odgovorio bih vam – da li ste ludi? Rekao bih, raznijećete finansijski sistem”, naveo je Stajn.

Fed se do sada uzdržavao od upotrebe monetarne politike u cilju izduvavanja balona imovine, smatrajući da su kamatne stope neodgovarajući alat za takvu misiju. Biznis.rs

Tagovi:

Povezane vijesti

Adblock test (Why?)