Home Vijesti Čubrilović: Odluka Ustavnog suda BiH ne utiče na proslavu DANA REPUBLIKE

Čubrilović: Odluka Ustavnog suda BiH ne utiče na proslavu DANA REPUBLIKE

0

BANJALUKA – Odluka Ustavnog suda BiH da po drugi put proglasi neustavnim 9. januar nije uticala na proslavu Dana Republike Srpske. Ustavni sud nije rekao da RS nema pravo na svoj dan, kaže u intervjuu za Srpskainfo predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Demokratskog saveza (DEMOS) Nedeljko Čubrilović.
– Priprema za obilježavanje Dana Republike odvijala se uobičajeno, kao i prethodnih godina, i sigurno je da će i ovaj put biti u centru pažnje Dan RS, 9. januar. Sigurno je da će građani i ovo obilježavanje pamtiti kao poseban, svoj dan, da će ga doživjeti kao dan kada je rođena Srpska – kaže Čubrilović.
Ustavni sud je poništio dio zakona o Danu RS, Narodna skupština treba da nađe neku vrstu rješenja. Da li već postoje neki prijedlozi? Da li se plašite neke nove istrage Tužilaštva BiH?
Zakon nije poništen. Poništena je jedna alineja jedog člana. To može da se reguliše i odlukama Vlade. Nema razloga da se plašimo ni da pridajemo značaj tome.
Budući da u BiH očigledno nikada neće biti dogovora o zajedničkim praznicima, zbog čega je problem da svako pusti svakoga da slavi ono što želi?
Primjetili ste da RS nikom ne osporava obilježavanje datuma za koje misli da su važni za entitet, za određenu zajednicu, za narod. Jedino se Republici Srpskoj osporava datum njenog rođenja. Ali, nemojte biti sigurni da u BiH neće doći jednom do konačnog dogovora oko nekih zajedničkih vrijednosti. To sigurno zbog građana treba uraditi i treba što prije da prestanemo da gubimo vrijeme na stvari koje ama baš nikakvog uticaja nemaju na život ljudi, na budućnost. Treba da se okrećemo nekim drugim vrijednostima, a ne da sporimo jedni drugima i najbanalnije stvari.
Da li je Narodna skupština u 2019. bila mjesto istinskog parlamentarnog života Srpske ili samo mjesto političkog, a u posljednje vrijeme nažalost i fizičkih, sukoba vlasti i opozicije, gdje treba i gdje ne treba?
Baš tako. Gdje treba i gdje ne treba. Čini se da previše demokratije ima i u samom parlamentu, ili smo nakaradno shvatili demokratske procese. Uvijek naglašavam da je ovo još proces demokratizacije našeg društva. Sigurno da 27 godina nije dovoljno dug period kako bismo naučili da živimo demokratiju. Ovdje se više zloupotrebljava demokratja nego što se koristi pravo. Svako ima pravo da izrazi svoj stav i mislim da se u rukovodstvu NSRS trudimo da svakom damo mogućnost da to uradi.
A kada je riječ o incidentnim situacijama, od toga nisu imuni ni parlametni zemalja koje stotinama godina žive u demokratskom ambijentu. Nadam se da se to više neće ponavljati, jer zaista u parlamentu sve političke opcije mogu da zastupaju stavove na način kako oni misle da je najbolje. Ali, svakako nije dozvoljeno fizičko i psihičko maltretiranje.
Ako govorimo konkretno o posljednjoj posebnoj sjednicu, odmah na njenom početku bilo je jasno da se želi incident. Mogli smo i drugačije kao rukovodstvo da reagujemo, ali bi ušli u neke druge, mnogo veće probleme. Najvažnije je da je Narodna skupština uradila planirani posao. Sve sjednice, a imali smo ih 15 u 2019, odrađene su na najbolji mogući način i nijedna tema nije ostala neobrađena.

Kažete da ste mogli da reagujete na drugi način. Vama često spočitavaju da ne koristite poslovničke mogućnosti oduzimanja riječi, čak i udaljavanja sa sjednice pojedinih poslanika koji ometaju sjednicu. Zašto to nije rađeno?
To govore oni koji ne poznaju Poslovnik. Da bi se nekome oduzela riječ, on mora da zaista pređe granicu. Imate prvo opomene, i na ovoj sjednici su izrečene po dvije. Tek poslije toga slijedi oduzimanje riječi i udaljavanje sa sjednice. Poslaniku Drašku Stanivukoviću je na kraju oduzeta riječ.
Nije bilo razloga za njegovo udaljavanje sa sjednice?
Sada iz ove pozicije mogu reći da je to bilo za udaljavanje, ali ušli bismo u drugu vrstu problema. Ne želim nikoga da iznosimo iz sale, hoću da poslanici shvate da uživaju punu demokratiju, ali da ne smiju da maltretiraju druge ljude. Da li će se neko dozvati, shvatiti ozbiljnost situacije ili pozicije koju imaju u društvu, na njima je da ocijene.
Često su Vas prozivali da ste odsutni sa sjednica Narodne skupštine, u nekim ključnim momentima. Šta su bili razlozi?
Ni u jednom ključnom momentu nisam odsustvovao sa sjednice. Bio sam na svakom otvaranju, na svakom glasanju, otprilike polovinu vremena vodim sjednice ja, polovinu potpredsjednici. Ne može se očekivati da dnevno predsjedavam deset sati i da budem koncentrisan. To je dogovor sa Predsjedništvom Narodne skupštine. Besmisleno bi bilo pored četiri potpredsjednika da predsjednik stalno predsjedava sjednicama. Ovdje uvijek ima posla i mimo zasijedanja parlamenta.
Kako smo saznali, u DNS planiraju da pokrenu inicijativu za Vašu smjenu s mjesta predsjednika Narodne skupštine. Da li imate saznanja o tome i kako to komentarišete?
Nevažna je eventualna inicijativa onih koji nisu glasali ni za izbor predsjednika Narodne skupštine.

Da li je Vlada Srpske opravdala očekivanja ili smatrate da su potrebne još neke personalne promjene?
Svjedoci ste da smo kao stranka zamijenili svog ministra. Mislim da je nađeno bolje rješenje. Ako gledate normativno, Vlada je ispunila sve svoje obaveze. Tu se misli na realizaciju budžeta, na izmirenje obaveza. S te strane se može konstatovati da je Vlada uspješno obavila svoj posao. Sigurno je da se moglo više. Nedostaju nam u određenim oblastima investicije, veći poslovi, mogućnost za otvaranje više radnih mjesta. Nedostaje stvaranje ambijeta da ljudi počnu optimistično da gledaju na svoju budućnost ovdje i na organizaciju države. Sigurno da je neformiranje Savjeta ministara BiH cijelu proteklu godinu bio poseban problem za BiH, ali se svakako odrazilo i na rad Vlade RS, jer je imala blokade kod donošenja pojedinih odluka za neke projekte. Za očekivati je da će se određena stabilizacija postići formiranjem novog Savjeta ministara.
Kako sada komentarišete Program reformi? Da li on vodi BiH u NATO, kako je tvrdila opozicija, ili je na nivou BiH promovisao vojnu neutralnost na kojoj insistira Srpska?
Prvo polazim od toga da je dokument predstavio čovjek koji je dobio najveće povjerenje građana Republike Srpske. Zašto bismo vjerovali više nekim portalima koji nisu baš naklonjeni RS i komentarima koji dolaze s te strane, nego onome ko predstavlja RS u Predsjedništvu? Predsjedništvo jedino može da donese tu odluku i postignut je konsenzus oko tog dokumenta. Konsenzus u okviru Predsjedništva, konsenzus sa NATO i na kraju tu su zemlje Kvinte, koje su imale svoj uticaj na cijeli proces.
Iza Demosa, čiji ste predsjednik, prva je godina postojanja. Šta ste do sada uradili? Rekli ste da imate 10.000 aktivnih članova?
Veoma smo zadovoljni organizacijom stranke. Uspjeli smo da organizujemo odbore na cijelom prostoru RS, imamo dosta članova, veoma aktivnih i veoma mnogo interesovanja za događanja unutar Demokratskog saveza i od strane onih koji nisu naši članovi, nego žele da budu saradnici, možda su potencijalni članovi, a vjerovatno jesu naši glasači. Poslije svih turbulentnih dešavanja, posebno u našoj bivšoj političkoj opciji, mislim da smo na vrijeme shvatili određene poruke i povukli pravi potez. Nemamo razloga ni za čim da žalimo.
Šta je ključna politička poruka Demosa za javnost?
Mi ćemo se politički profilisati tako što ćemo zastupati da sve političke stranke rade na stavu da imamo više razumijevanja, da smo spremni na kompomise. Da tražimo zajednička rješenja, a ne razlike koje će nas međusobno udaljavati. Naš osnovni moto i princip je da se vežemo za ljude koji su dokazani u svojim poslovima, u svojim sredinama, prepoznatljivi po profesionalnom radu, po odnosu prema svom okruženju, komšijama. Tu je i realni sektor, koji je okosnica za očuvanje, prije svega, stanovništva na ovim prostorima, za bolji privredni ambijent. Želimo da stvorimo uslove za više optimizma građana. To su u načelu dovoljno široka polja na kojima treba da se radi, ne samo najuže rukovodstvo Demosa, nego svi članovi.
Koji bi izborni rezultat u oktobru bio zadovoljavajući za Demos?
Ne bismo trebali da imao manje odbornika po lokalnim zajednicama nego sada, a imamo ih 67. Svaki rezultat koji bude iznad toga je za nas zadovoljavajući.
U imovinskom kartonu s početka aktuelnog poslaničkog mandata naveli ste da od imovine imate stan vrijedan 200.000 KM. Da li je to stvarno sve što imate od nepokretne i pokretne imovine?
Da. Moj imovinski karton se nije mijenjao od prethodne provjere.

Let’s block ads! (Why?)